Usluge i turizam
Razmjena usluga s inozemstvom
Hrvatska ostvaruje velik dio prihoda od izvoza usluga, u kojem putovanja, odnosno turizam, uvjerljivo prevladavaju.
Struktura prihoda po vrsti
Prihodi od izvoza usluga po vrsti, godišnje (u mlrd. EUR).
Saldo po vrsti
Saldo (prihodi minus rashodi) po vrsti usluge, 2025. (u mlrd. EUR).
Napomena: lijevi graf prikazuje prihode od izvoza usluga po vrsti kroz vrijeme. Prikazano je pet najvećih vrsta, dok su preostale zbrojene u skupinu ostalih usluga, koja obuhvaća usluge oplemenjivanja i popravaka, usluge osiguranja, financijske usluge, naknade za prava na korištenje intelektualnog vlasništva, usluge istraživanja i razvoja, usluge upravljanja i savjetovanja te osobne usluge i usluge kulture i razonode.
Desni graf prikazuje saldo (prihodi minus rashodi) po vrsti usluge u 2025. godini. Pozitivna vrijednost znači suficit, odnosno Hrvatska više izvozi nego uvozi te usluge, a negativna deficit. Turizam ostvaruje daleko najveći suficit, dok se deficit javlja u naknadama za prava na korištenje intelektualnog vlasništva, uslugama osiguranja i financijskim uslugama. Ondje su sve vrste prikazane zasebno, bez grupiranja, jer bi u skupini ostalih usluga deficiti ostali nevidljivi.
Podaci su godišnji i obuhvaćaju razdoblje od 2011. do 2025. godine. Vrijednosti za prvo tromjesečje 2026., koje Hrvatska narodna banka objavljuje uz godišnje podatke, nisu prikazane jer se odnose na nepotpunu godinu.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Razmjena usluga s inozemstvom, tablice R1 i R2), obrada cro-stat.com
Značaj usluga i turizma za gospodarstvo
Prihodi od usluga i turizma kao udio u BDP-u. Prekidačem birate frekvenciju.
Napomena: graf prikazuje prihode od usluga i turizma kao udio u BDP-u, dakle koliko usluge i turizam znače za hrvatsko gospodarstvo. Turizam, odnosno putovanja, dio je ukupnih usluga, pa njegova linija uvijek leži ispod ukupne.
Tromjesečni prikaz koristi kotrljajući zbroj četiriju tromjesečja, i u brojniku i u nazivniku. Bez toga bi linija bila neupotrebljiva, jer je turizam izrazito sezonski i najveći dio prihoda ostvaruje u trećem tromjesečju. Godišnji prikaz pokriva razdoblje od 2000. do 2025. godine.
Jasno je vidljiv urušaj tijekom 2020. godine, kada su prihodi od usluga pali na oko 18 posto BDP-a, a od turizma na oko 9 posto, te snažan oporavak nakon toga.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Platna bilanca, tablice H1 i H2) i Eurostat (BDP, namq_10_gdp), obrada cro-stat.com
Vodeće zemlje po prihodima od usluga
Deset vodećih zemalja po prihodima od izvoza usluga, 2025. (u mlrd. EUR). Prekidačem birate vrstu usluge.
Napomena: graf prikazuje deset vodećih zemalja partnera po prihodima od izvoza usluga u 2025. godini. Prekidačem se bira vrsta usluge, jer se vodeći partneri razlikuju od vrste do vrste. Kod putovanja to su glavna emitivna turistička tržišta, dok kod telekomunikacijskih i informacijskih usluga do izražaja dolaze druge zemlje.
Prikazane su samo pojedinačne zemlje. Zbirne stavke koje Hrvatska narodna banka objavljuje uz njih, odnosno ostale i nepoznate zemlje, izostavljene su iz poretka, jer nisu zemlje i kao zbroj mnogih tržišta lako bi istisnule stvarne partnere.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Razmjena usluga s inozemstvom, tablica R1), obrada cro-stat.com
Dolasci i noćenja turista
Dosadašnji pokazatelji mjere turizam vrijednosno, u eurima. Dolasci i noćenja mjere ga fizički, brojem gostiju i brojem noćenja koja su ostvarili u komercijalnom smještaju.
Sezonalnost noćenja
Noćenja po mjesecima, po jedna linija za svaku godinu (u milijunima). Prekidačem birate vrstu turista.
Napomena: prikazana su noćenja u komercijalnim smještajnim objektima, dakle u hotelima, kampovima, privatnom smještaju i sličnome. Noćenja u nekomercijalnom smještaju, primjerice u vlastitim kućama za odmor ili kod rodbine, nisu obuhvaćena.
Sezonalnost se namjerno ne uklanja, jer je ljetni vrh ovdje sama poanta. Vidljiv je slom 2020. godine, kada je pandemija prepolovila sezonu, te oporavak koji je pretpandemijsku razinu nadmašio. Tekuća godina završava na posljednjem objavljenom mjesecu.
Izvor: Državni zavod za statistiku (tablica 1.1), obrada cro-stat.com
Dolasci, noćenja i duljina boravka
Dolasci i noćenja stranih turista (u milijunima, lijeva os) te prosječan broj noćenja po dolasku (desna os). Prekidačem birate kalendarske godine ili pomični zbroj posljednjih dvanaest mjeseci.
Napomena: prosječan broj noćenja po dolasku omjer je dviju serija i pokazuje koliko gost ostaje. Dugoročno se skraćuje, s približno šest noćenja sredinom dvijetisućitih na blizu pet danas, jer raste udio kraćih i češćih putovanja. Iznimka je 2020., kada je prosjek skočio: dolazaka je bilo mnogo manje, a oni koji su doputovali ostajali su dulje.
Godišnji prikaz obuhvaća samo potpune kalendarske godine. Pomični zbroj posljednjih dvanaest mjeseci uklanja sezonalnost jednako kao kalendarska godina, ali se osvježava svaki mjesec, pa prikazuje i najsvježiji objavljeni podatak.
Izvor: Državni zavod za statistiku (tablica 1.1), obrada cro-stat.com
Dolazak je registracija gosta u smještajnom objektu, a ne osoba: gost koji tijekom istoga putovanja odsjedne u dva objekta broji se dvaput. Za razliku od graničnog prometa niže, koji obuhvaća i tranzit, ovdje je riječ o turizmu u užem smislu, jer se broje samo noćenja ostvarena u smještaju.
Vodeća tržišta
Zemlje prebivališta stranih turista, poredane po veličini, za posljednjih dvanaest objavljenih mjeseci. Prekidačem birate noćenja ili dolaske.
Napomena: prikazano je petnaest najvećih tržišta prema zemlji prebivališta turista. Razdoblje je pomična godina, dakle posljednjih dvanaest objavljenih mjeseci, čime je obuhvaćena cijela sezona i uključen najsvježiji podatak.
Prikazane su samo pojedinačne zemlje. Hrvatska je izostavljena, jer graf prikazuje strana tržišta, a domaći turisti bili bi među prvih pet. Izostavljene su i skupine ostatka svijeta koje Državni zavod za statistiku objavljuje zbirno, primjerice ostale azijske zemlje, jer nisu zemlje. Udjeli se ipak računaju prema ukupnim noćenjima svih stranih turista, pa nisu napuhani: zbroj prikazanih tržišta stoga ne doseže sto posto.
Njemačka je uvjerljivo najveće tržište, s otprilike četvrtinom svih noćenja stranih turista.
Izvor: Državni zavod za statistiku (tablica 1.3), obrada cro-stat.com
Godišnja promjena
Promjena u odnosu na prethodnu godinu, za strane turiste. Stupci prikazuju promjenu pojedinoga mjeseca, crvena linija promjenu zbroja od početka godine. Prekidačem birate noćenja ili dolaske.
Napomena: mjesečna promjena osjetljiva je na pomak blagdana i na raspored vikenda. Duhovi su 2025. pali u lipanj, a 2026. u svibanj, pa njemačka noćenja u svibnju 2026. rastu gotovo devedeset posto, iako se sezona nije udvostručila: promet se samo preselio iz jednoga mjeseca u drugi.
Kumulativna promjena takve pomake poništava, jer oba mjeseca padaju unutar istoga zbroja, pa pouzdanije pokazuje stanje sezone. U svibnju 2026. noćenja stranih turista mjesečno rastu 17,0 posto, a od početka godine 9,3 posto. Mjesečna se promjena zato čita kao signal, a kumulativna kao stanje.
Kumulativna linija svakoga se siječnja računa iznova, jer mjeri tekuću godinu od njezina početka. U siječnju su zbog toga obje serije jednake.
Izvor: Državni zavod za statistiku (tablica 1.1), obrada cro-stat.com
Promet na vanjskim granicama
Podaci prikazuju ulaske stranih državljana preko graničnih prijelaza. Nakon ulaska Hrvatske u schengenski prostor granična se kontrola provodi samo na vanjskim granicama, pa serija obuhvaća promet s trećim zemljama. Riječ je o svem prometu, uključujući tranzitni i poslovni, a ne samo o turističkom.
Ulasci stranih državljana po mjesecima, po jedna linija za svaku godinu (u milijunima prelazaka). Prekidačem birate vrstu prijelaza.
Napomena: podaci prikazuju broj ulazaka stranih državljana preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske. Riječ je o prijelazima, ne o jedinstvenim osobama, pa se isti putnik broji pri svakom ulasku. Obuhvaćen je sav promet, uključujući turistički, tranzitni i poslovni.
Nakon ulaska u schengenski prostor 1. siječnja 2023. granična kontrola provodi se samo na vanjskim schengenskim granicama, pa serija od 2023. obuhvaća promet s trećim zemljama (primjerice Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom). Podaci prije 2023. nisu usporedivi i nisu prikazani.
Prekidačem se bira vrsta graničnog prijelaza. Prikazane su pojedine vrste: cestovni, zračni, pomorski, riječni i željeznički, te njihov zbroj. Cestovni promet uvjerljivo prevladava, dok je pomorski ljeti osjetan zbog trajektnih linija. Prikazani su samo potpuni mjeseci, pa tekući mjesec nije uključen.
Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova (granični promet, ulazak stranih državljana), obrada cro-stat.com