Odnosi s inozemstvom (BPM6)
Stranica se automatski ažurira svako jutro u 06:00 (CET). Posljednje ažuriranje: 17.07.2026. u 16:58.
Platna bilanca prikazuje sve ekonomske transakcije između rezidenata Hrvatske i ostatka svijeta. Tekući račun, kao ključna komponenta, obuhvaća robnu razmjenu, usluge, primarni dohodak (plaće, dividende, kamate) i sekundarni dohodak (transferi).
Struktura tekućeg računa
Godišnja struktura
Saldo i komponente po godinama (u mlrd. EUR).
Tromjesečna struktura
Saldo i komponente po tromjesečjima (u mlrd. EUR).
Napomena: složeni stupci prikazuju komponente tekućeg računa (roba, usluge, primarni i sekundarni dohodak), dijamant prikazuje saldo, a crveni kružići na desnoj osi saldo kao udio u BDP-u.
Kod tromjesečnih podataka udio se računa kao zbroj posljednja četiri tromjesečja u brojniku i nazivniku (kotrljajuća godišnja vrijednost), a kod godišnjih kao godišnji saldo podijeljen godišnjim BDP-om. Udio se računa prema Eurostatovu nominalnom BDP-u.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Platna bilanca, tablica H1) i Eurostat (BDP, namq_10_gdp), obrada cro-stat.com
Struktura financijskog računa
Financijski račun prikazuje transakcije rezidenata Hrvatske s inozemstvom u financijskoj imovini i obvezama. Sastoji se od izravnih ulaganja, međunarodnih pričuva te portfeljnih i ostalih ulaganja, čiji zbroj daje saldo.
Godišnja struktura
Saldo i komponente po godinama (u mlrd. EUR).
Tromjesečna struktura
Saldo i komponente po tromjesečjima (u mlrd. EUR).
Napomena: složeni stupci prikazuju komponente financijskog računa, dijamant prikazuje saldo, a crveni kružići na desnoj osi saldo kao udio u BDP-u. Predznaci prate metodologiju BPM6, pa pozitivna vrijednost znači neto odljev financijske imovine.
Međunarodne pričuve ovdje su prikazane kao tok, odnosno kao transakcije unutar financijskog računa, a ne kao razina pričuva. Razina je prikazana u sljedećem odjeljku.
Kod tromjesečnih podataka udio se računa kao zbroj posljednja četiri tromjesečja u brojniku i nazivniku, a kod godišnjih kao godišnji saldo podijeljen godišnjim BDP-om. Udio se računa prema Eurostatovu nominalnom BDP-u, pa se može neznatno razlikovati od objave Hrvatske narodne banke, koja koristi BDP Državnog zavoda za statistiku.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Platna bilanca, tablica H1) i Eurostat (BDP, namq_10_gdp), obrada cro-stat.com
Stanje međunarodnih ulaganja
Za razliku od platne bilance, koja bilježi transakcije u razdoblju, stanje međunarodnih ulaganja pokazuje razinu inozemne imovine i obveza na kraju razdoblja. Riječ je o zasebnoj statistici Hrvatske narodne banke.
Godišnje stanje
Neto stanje na kraju godine, po komponentama (u mlrd. EUR).
Tromjesečno stanje
Neto stanje na kraju tromjesečja, po komponentama (u mlrd. EUR).
Napomena: stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost pokazuje da su inozemne obveze veće od inozemne imovine. Crna linija prikazuje neto stanje, a isprekidana crvena linija na desnoj osi neto stanje kao udio u BDP-u.
Ostala ulaganja obuhvaćaju valutu i depozite, kredite, trgovinske kredite, ostala vlasnička ulaganja te ostalu imovinu i obveze. Pridružene su im i financijske izvedenice, koje su premale da bi se prikazale zasebno.
Znatan pad međunarodnih pričuva od 2023. posljedica je uvođenja eura, čime je dio dotadašnje devizne imovine prestao biti inozemna imovina.
Budući da je stanje razina na kraju razdoblja, a ne tok, udio u BDP-u računa se kao stanje podijeljeno godišnjim BDP-om, odnosno kod tromjesečnih podataka zbrojem posljednja četiri tromjesečja BDP-a.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Stanje međunarodnih ulaganja, tablica H16) i Eurostat (BDP, namq_10_gdp), obrada cro-stat.com
Stanje međunarodnih ulaganja prema vrsti
Isto stanje, prikazano prema vrsti ulaganja umjesto prema instrumentu, i izraženo u odnosu na BDP. Podjela na vlasnička i dužnička ulaganja pokazuje odakle proizlazi neto položaj prema inozemstvu.
Godišnje stanje
Vlasnička i dužnička ulaganja na kraju godine (u % BDP-a).
Tromjesečno stanje
Vlasnička i dužnička ulaganja na kraju tromjesečja (u % BDP-a).
Napomena: prikaz dijeli stanje međunarodnih ulaganja na vlasnička i dužnička ulaganja u odnosu na BDP. Vlasnička ulaganja obuhvaćaju vlasničke udjele u izravnim i portfeljnim ulaganjima te ostala vlasnička ulaganja. Dužnička ulaganja obuhvaćaju dužničke instrumente izravnih ulaganja, dužničke vrijednosne papire, kredite, depozite i ostale dužničke stavke. Međunarodne pričuve i financijske izvedenice uključene su u dužnička ulaganja, jer su pričuve prema metodologiji BPM6 dužnički instrumenti.
Negativna vrijednost pokazuje neto obveze prema inozemstvu. Budući da stupci imaju suprotne predznake, njihov se zbroj ne vidi kao vrh stupca, pa je neto stanje prikazano i kao crna linija.
Vrijedi uočiti da je neto dužnička pozicija Hrvatske pozitivna, što znači da negativni ukupni položaj proizlazi iz vlasničkih ulaganja, odnosno iz zaliha izravnih stranih ulaganja.
Budući da je stanje razina na kraju razdoblja, a ne tok, udio u BDP-u računa se kao stanje podijeljeno godišnjim BDP-om, odnosno kod tromjesečnih podataka zbrojem posljednja četiri tromjesečja BDP-a.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Stanje međunarodnih ulaganja, tablice H16 i H17) i Eurostat (BDP, namq_10_gdp), obrada cro-stat.com
Stanje bruto inozemnog duga
Bruto inozemni dug obuhvaća sve dužničke obveze rezidenata prema nerezidentima, prikazane prema domaćim sektorima koji ih drže.
Godišnje stanje
Dug po sektorima na kraju godine (u mlrd. EUR).
Tromjesečno stanje
Dug po sektorima na kraju tromjesečja (u mlrd. EUR).
Napomena: složeni stupci prikazuju bruto inozemni dug prema domaćim sektorima koji ga drže: opća država, središnja banka, druge monetarne financijske institucije (banke), ostali domaći sektori te dužničke obveze iz izravnih ulaganja. Isprekidane linije na desnoj osi prikazuju dug kao udio u BDP-u.
Crvena linija prikazuje ukupan dug, a tamna dug bez središnje banke. Ta druga mjera isključuje obveze Hrvatske narodne banke, koje su uglavnom obveze prema Eurosustavu nastale nakon uvođenja eura 2023. godine. Razlika između dviju linija zato raste, iako te obveze nisu zaduženje u uobičajenom smislu.
Budući da je dug stanje na kraju razdoblja, a ne tok, udio u BDP-u računa se kao stanje podijeljeno godišnjim BDP-om, odnosno kod tromjesečnih podataka zbrojem posljednja četiri tromjesečja BDP-a.
Izvor: Hrvatska narodna banka (Bruto inozemni dug, tablica H12) i Eurostat (BDP, namq_10_gdp), obrada cro-stat.com