Kretanje cijena hrane u Hrvatskoj i Europskoj uniji: inflacija hrane po skupinama proizvoda i usporedba s ukupnom inflacijom.
Cijene hrane prate se u više faza opskrbnog lanca: od svjetskih cijena sirovina (FAO) preko proizvodnih cijena poljoprivrednika (FAOSTAT) do maloprodajnih cijena za potrošače (Eurostat). Prikazana je i razina cijena hrane u Hrvatskoj u odnosu na prosjek Europske unije.
Svjetske cijene hrane (FAO indeks)
FAO indeks svjetskih cijena hrane prati mjesečne promjene cijena pet glavnih grupa prehrambenih sirovina na globalnim tržištima (žitarice, ulja i masti, mliječni proizvodi, meso, šećer). Indeks je baziran na razdoblju 2014-2016 = 100.
Proizvodne cijene poljoprivrednika u Hrvatskoj (FAOSTAT)
Indeks proizvodnih cijena (Producer Price Index) — cijene koje primaju hrvatski poljoprivrednici za svoje proizvode po glavnim kategorijama. Indeks je baziran na razdoblju 2014-2016 = 100. Razlika u odnosu na maloprodajne cijene: ovo su cijene na poljoprivrednom gospodarstvu, prije marže prerađivača, distributera i trgovine.
Maloprodajne cijene hrane u Hrvatskoj prema COICOP klasifikaciji. Za razliku od FAO indeksa (sirovine na svjetskim tržištima), ovo prikazuje cijene koje plaćaju krajnji potrošači.
Razina cijena hrane u Hrvatskoj vs. EU prosjek (PLI)
Indeks razine cijena (Price Level Index, PLI) pokazuje koliko su prosječne cijene određene kategorije proizvoda u Hrvatskoj iznad ili ispod prosjeka EU27 u istoj godini. PLI iznad 100 znači da je kategorija skuplja od EU prosjeka, ispod 100 da je jeftinija. Za razliku od HICP-a (koji prati promjenu u vremenu), PLI je trenutni cross-section snimak razine cijena.
Usporedba: proizvodne vs. potrošačke cijene hrane (HR)
Usporedba kretanja cijena u dvije faze opskrbnog lanca: proizvodne cijene (koje primaju poljoprivrednici, FAOSTAT) i potrošačke cijene (koje plaćaju kupci u trgovinama, Eurostat HICP CP01 – Hrana i bezalkoholna pića). Oba indeksa su rebazirana na 2020 = 100 i prikazuju godišnji prosjek.
Napomena: Kako čitati razmak: Osjenčano područje između linija pokazuje razliku u kumulativnom rastu cijena u dvije faze opskrbnog lanca, ne marže u apsolutnom iznosu. • Potrošačke rastu brže od proizvodnih → marža (ili ostali troškovi: prerada, transport, energija, plaće) raste • Proizvodne rastu brže od potrošačkih → kompresija marže (poskupljenja se ne prenose u potpunosti) • Linije se kreću paralelno → konstantna razlika između faza
Napomena: Usporedba nije savršena jer FAOSTAT mjeri cijene sirovina na gospodarstvu (sirovo mlijeko, žito, voće), a Eurostat HICP cijene prerađenih proizvoda u trgovinama (mlijeko u kartonu, kruh, jogurt). Razlika uključuje sve troškove i marže između proizvođača i potrošača.
Izvor: Eurostat (prc_hicp_minr, coicop18 = CP01, unit = I15, freq = M, geo = HR) + FAOSTAT (Producer Prices, HR); oba rebazirana 2020 = 100; obrada cro-stat.com
NapomenaMetodologija
Domaće maloprodajne cijene (Eurostat HICP): mjesečni indeksi cijena prema COICOP klasifikaciji, rebazirani tako da je prosjek 2020. = 100. Vrijednosti iznad 100 označavaju rast cijena u odnosu na 2020. godinu.
Razina cijena vs. EU (Eurostat PLI): Price Level Index, EU27 prosjek = 100, ICP A-kodovi za hranu. Najnovija godina u pravilu kasni 6-12 mjeseci za referentnim razdobljem.
Svjetske cijene sirovina (FAO Food Price Index): mjesečni indeks (baza 2014-2016 = 100) po komponentama (žitarice, ulja i masti, mliječni proizvodi, meso, šećer). Svjetske cijene sirovina utječu na domaće cijene s vremenskim odmakom od nekoliko mjeseci (transmisija kroz uvoz, troškove proizvodnje i marže).
Proizvodne cijene u Hrvatskoj (FAOSTAT): godišnji indeks (baza 2014-2016 = 100) cijena koje primaju poljoprivredna gospodarstva, prije obrade i distribucije.