Robna razmjena

Hrvatska trajno uvozi znatno više robe nego što izvozi, pa je robni saldo negativan. To nije nužno znak neravnoteže, jer se manjak u razmjeni robom velikim dijelom nadoknađuje viškom u razmjeni uslugama, prije svega turizmom.

Izvoz, uvoz i saldo

Razina razmjene

Godišnji izvoz i uvoz robe u milijardama eura. Prekidačem birate razine sa saldom ili pokrivenost uvoza izvozom.

Napomena: uvoz je nacrtan prema dolje, kao zrcalna slika izvoza, pa je saldo višak jednoga stupca nad drugim. Uvoz nije negativan, negativan je samo njegov prikaz.
Pokrivenost je omjer izvoza i uvoza. Sto posto značilo bi uravnoteženu razmjenu; Hrvatska je trajno ispod te razine.

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada cro-stat.com

U odnosu na BDP

Izvoz i uvoz kao postotak nominalnog BDP-a. Prekidačem birate udjele ili otvorenost, koja zbraja oba smjera.

Napomena: razine u eurima rastu i zbog inflacije, pa ne govore mijenja li se važnost razmjene. Omjer prema BDP-u to rješava: otvorenost je s 52 posto (2010.) narasla na 76 posto.
Otvorenost može prijeći sto posto, kao 2022. tijekom poskupljenja energenata. To nije pogreška: izvoz i uvoz bruto su tokovi robe, a BDP je dodana vrijednost.

Izvor: Državni zavod za statistiku i Eurostat, obrada cro-stat.com

Prikazuju se samo potpune kalendarske godine. Državni zavod za statistiku ovu bazu ne objavljuje mjesečno ni tromjesečno, pa se tekuća godina, koja postoji samo kao kumulativ, ne prikazuje.

Struktura po vrstama proizvoda

Dvanaest najvećih poglavlja robe i njihov udjel u ukupnom izvozu odnosno uvozu, danas i prije deset godina. Prekidačem birate smjer.

Napomena: tamni stup je današnji udjel, svijetli udjel prije deset godina, pa se odmah vidi što raste, a što pada. U izvozu najbrže rastu električni strojevi, a pada udjel namještaja i strojeva. U uvozu najviše rastu cestovna vozila.
Mineralna goriva vodeća su stavka u oba smjera, ali s različitim značenjem: Hrvatska sirovu naftu i plin uvozi, a prerađene naftne proizvode izvozi.
Razmjena nije koncentrirana: najveće poglavlje nosi tek oko dvanaest posto, pa prikazanih dvanaest poglavlja ne doseže sto posto.

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada cro-stat.com

Trgovinski partneri

Petnaest najvećih partnera u posljednjoj objavljenoj godini. Prekidačem birate ukupnu razmjenu, izvoz ili uvoz.

Napomena: poredak se mijenja s obzirom na smjer. Bosna i Hercegovina te Srbija tržišta su na kojima Hrvatska više prodaje nego što kupuje, dok je Kina gotovo isključivo uvozno tržište.
Udjeli se računaju prema ukupnoj razmjeni sa svim zemljama, pa prikazanih petnaest partnera ne doseže sto posto.

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada cro-stat.com

Čime trgujemo s pojedinom zemljom

Najveća poglavlja robe u razmjeni s odabranom zemljom. Izvoz je prikazan desno, uvoz lijevo. Padajućim izbornikom birate zemlju.

Napomena: poglavlja su poredana prema zbroju izvoza i uvoza, pa se vide i proizvodi koje s tom zemljom uglavnom uvozimo. Izvoz ide desno, uvoz lijevo, pa se odmah vidi je li Hrvatska u tom proizvodu neto izvoznik ili neto uvoznik.
U izborniku su dvanaest najvećih partnera te Sjedinjene Američke Države i Kina, koje su izvan tog kruga.

Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada cro-stat.com

Što ovi podaci jesu

  • Riječ je o statistici robne razmjene s inozemstvom, koju Državni zavod za statistiku sastavlja iz carinske i Intrastat evidencije. Mjere se bruto tokovi robe preko granice. Izvor je PxWeb baza Državnog zavoda za statistiku.
  • Frekvencija je godišnja, serija počinje 2010. Mjesečnih ni tromjesečnih podataka u toj bazi nema. Tekuća godina objavljuje se kao kumulativ od početka godine i ne prikazuje se, jer nije usporediva s punom godinom.
  • Vrijednosti su u eurima kroz cijelo razdoblje. Za godine prije uvođenja eura postoji i preračun po fiksnom tečaju, koji se ne koristi, jer ga u novijim tablicama nema, pa bi serija pukla na sredini. Razlika je najviše 1,6 posto (2019.).
  • Do 2012. koristi se Carinska tarifa, a od 2013. Kombinirana nomenklatura. Na razini poglavlja obje se podudaraju, pa je serija usporediva.

Nazivi poglavlja

  • Državni zavod za statistiku poglavlja objavljuje samo kao brojeve, bez naziva. Nazivi uz brojeve skraćeni su nazivi poglavlja Harmoniziranog sustava i naša su dopuna radi čitljivosti, a ne doslovan citat. Broj poglavlja uvijek stoji uz naziv, pa se svaka stavka može provjeriti u izvoru.

Razlika prema platnoj bilanci

  • Roba u platnoj bilanci (Hrvatska narodna banka, stranica odnosa s inozemstvom) vodi se prema promjeni vlasništva između rezidenata i nerezidenata, a ne prema prelasku granice, te se drukčije vrednuje.
  • Robni saldo iz platne bilance i robni saldo odavde zato se ne poklapaju. Dvije se brojke ne smiju zbrajati niti međusobno zamjenjivati. Obje su točne, ali odgovaraju na različita pitanja.

Kontrola podataka

  • Pri svakom dohvatu provjerava se da zbroj poglavlja daje objavljeni ukupni iznos, da zbroj zemalja daje isti taj iznos, te da unutar svake zemlje zbroj poglavlja daje njezin ukupni iznos. Ako identitet ne zatvori, dohvat se prekida i zadržava se posljednji ispravan snimak, umjesto da se prikažu netočne brojke.
  • Udjel prema BDP-u računa se prema nominalnom BDP-u u tekućim cijenama (Eurostat), istom nazivniku koji se koristi za udjele u platnoj bilanci i uslugama.