Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, inflacija je u kolovozu 2026. ubrzala i iznosi 4,1 % na godišnjoj razini (u srpnju, prema razrađenom podatku, 3,9 %). Najviše stope zabilježene su kod energenata (17,4 %) i usluga (7,2 %). Najniže su kod hrane, pića i duhana (0,1 %) i industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, gdje su cijene niže za 1,3 %.
Harmonizirani indeks, kojim se Hrvatska uspoređuje s ostatkom Europe, niži je od nacionalnog i za kolovoz 2026. iznosi 3,7 %, čime se Hrvatska smješta iznad prosjeka europodručja (3,2 %). Višu stopu inflacije bilježe Litva (5,8 %), Cipar (5,2 %), Bugarska (5,1 %), Španjolska (4,5 %), Belgija (4,2 %) i Luksemburg (4,0 %).
Izvori: prvi odlomak Državni zavod za statistiku (prva procjena; usporedba sa srpnjem koristi razrađeni podatak iz PC-Axis baze), drugi odlomak Eurostat (prc_hicp_minr, coicop18 = TOTAL, unit = RCH_A; usporedba unutar europodručja, agregat EA21 koji uključuje Bugarsku, članicu od 1. siječnja 2026.) — isti nizovi iz kojih se crtaju grafovi na ovoj stranici.
Nacionalni indeks potrošačkih cijena (IPC)
Nacionalni IPC službena je mjera inflacije u Hrvatskoj i računa se na obuhvatu rezidentnih kućanstava. Harmonizirani HICP obuhvaća ukupnu potrošnju na teritoriju, pa dva pokazatelja nisu zamjenjiva. Usporedba s europodručjem moguća je samo na harmoniziranom indeksu i nalazi se niže na stranici.
Nacionalni IPC
stopa promjene (%), Hrvatska, od 2020.
4,1 %
kolovoz 2026. (prva procjena)
Napomena: puna linija prikazuje razrađenu seriju iz PC-Axis baze DZS-a. Posljednja točka je prva procjena, koju DZS objavljuje krajem mjeseca, i zato je crtana isprekidano. Pri sljedećoj objavi zamjenjuje je razrađeni podatak, koji se može neznatno razlikovati od procjene.
Izvor: Državni zavod za statistiku (PC-Axis, ME_PS09 — Indeksi potrošačkih cijena prema ECOICOP, ver. 2; posebni agregati PA1002/PA1007/PA1008/PA1009) te priopćenje o prvoj procjeni; obrada cro-stat.com
Nacionalni IPC po skupinama
godišnja stopa promjene (%), posebni agregati DZS-a, od 2020.
17,4 %
kolovoz 2026. (prva procjena)
Napomena: puna linija prikazuje razrađenu seriju iz PC-Axis baze DZS-a. Posljednja točka je prva procjena, koju DZS objavljuje krajem mjeseca, i zato je crtana isprekidano. Pri sljedećoj objavi zamjenjuje je razrađeni podatak, koji se može neznatno razlikovati od procjene. Skupine su posebni agregati DZS-a. Nazivima odgovaraju skupinama harmoniziranog indeksa, ali su računate na nacionalnom obuhvatu stanovništva, pa brojke nisu izravno usporedive s HICP-om.
Izvor: Državni zavod za statistiku (PC-Axis, ME_PS09 — Indeksi potrošačkih cijena prema ECOICOP, ver. 2; posebni agregati PA1002/PA1007/PA1008/PA1009) te priopćenje o prvoj procjeni; obrada cro-stat.com
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP)
Dosad je bila riječ o nacionalnom pokazatelju; slijedi harmonizirani. Oba se računaju na istoj košarici, a razlikuju se po tome čiju potrošnju obuhvaćaju: harmonizirani uz domaća kućanstva uključuje i nerezidente, prije svega strane turiste, te institucionalna kućanstva — zbog čega je usporediv s ostalim članicama Europske unije.
NapomenaSaznajte više o razlici
Indeks potrošačkih cijena (IPC) koristi se kao opća mjera inflacije u Republici Hrvatskoj, a odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje.
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) čini skupinu europskih indeksa potrošačkih cijena izračunatih prema harmoniziranom pristupu i posebnom setu definicija koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije u području eura, EU-a, Europskome ekonomskom području te za zemlje kandidatkinje.
Izvor: DZS.
Zašto se nacionalna i harmonizirana inflacija razlikuju
Nacionalni indeks potrošačkih cijena i harmonizirani indeks mjere isto, kretanje cijena, ali se povremeno razilaze. Uzrok leži u obuhvatu potrošnje. Harmonizirani indeks uključuje potrošnju nerezidenata na teritoriju, prije svega stranih turista, dok nacionalni indeks obuhvaća potrošnju domaćih kućanstava.
Za gospodarstvo s izraženim turizmom ta razlika nije zanemariva. Turistička potrošnja usmjerena je na usluge, osobito smještaj i ugostiteljstvo, pa te kategorije nose veću težinu u harmoniziranom indeksu. Kada cijene usluga rastu brže od ostalih, harmonizirani indeks to jače odražava.
Zbog toga se razlika između dvaju pokazatelja mijenja kroz vrijeme. U razdobljima snažnog rasta cijena usluga harmonizirana inflacija može nadmašiti nacionalnu, dok se u drugim razdobljima odnos može obrnuti. Hrvatska narodna banka navodi da razlika uglavnom proizlazi iz različitog doprinosa cijena usluga ukupnoj inflaciji.
Praćenje obaju pokazatelja stoga daje potpuniju sliku. Nacionalni indeks bliži je iskustvu domaćih kućanstava, dok harmonizirani omogućuje usporedbu s drugim članicama Europske unije.
Podaci na mjesečnoj razini
HICP yoy
godišnja stopa promjene (%)
3,7
kolovoz 2026
Europodručje označava ponderirani prosjek 21 države članice, uz Bugarsku koja je euro uvela 1. siječnja 2026. (Eurostatov agregat EA21).
Izvor: Eurostat (prc_hicp_minr, coicop18 = TOTAL, unit = RCH_A, freq = M, geo = HR, EU27_2020, EA21)
HICP m/m
mjesečna stopa promjene (%)
0,3
kolovoz 2026
Europodručje označava ponderirani prosjek 21 države članice, uz Bugarsku koja je euro uvela 1. siječnja 2026. (Eurostatov agregat EA21).
Izvor: Eurostat (prc_hicp_minr, coicop18 = TOTAL, unit = RCH_M, freq = M, geo = HR, EU27_2020, EA21)
Nacionalni IPC i harmonizirani HICP
Hrvatska, stopa promjene (%)
Oba indeksa mjere kretanje potrošačkih cijena, ali se razlikuju u obuhvatu stanovništva. Harmonizirani indeks (HICP) obuhvaća ukupnu potrošnju na teritoriju, uključujući potrošnju nerezidenata poput stranih turista te institucionalnih kućanstava. Nacionalni indeks (IPC) obuhvaća potrošnju rezidentnih kućanstava. Sivo područje pokazuje razliku između dvaju indeksa.
Napomena: razlika najčešće proizlazi iz različitog doprinosa cijena usluga, na koje utječe potrošnja nerezidenata. Nacionalni indeks (IPC) dolazi iz PC-Axis baze Državnog zavoda za statistiku i objavljuje se s jednomjesečnim odmakom u odnosu na harmonizirani indeks (HICP), pa crvena linija završava mjesec dana ranije.
Izvor: Državni zavod za statistiku (IPC, PC-Axis baza, tablica ME_PS09, ECOICOP ver. 2, ukupno) i Eurostat (HICP, prc_hicp_minr, coicop18 = TOTAL, unit = RCH_A, geo = HR)
Inflacija (HICP)
godišnja stopa promjene (%) — izaberi mjesec za preuzimanje slike
Europodručje označava ponderirani prosjek 21 države članice, uz Bugarsku koja je euro uvela 1. siječnja 2026. (Eurostatov agregat EA21).
Izvor: Eurostat (prc_hicp_minr, coicop18 = TOTAL, unit = RCH_A, freq = M, geo = EU27_2020, EA21 + 27 država)
HICP doprinosi (agregirano), Hrvatska
doprinosi godišnjoj stopi (pp), ukupna i temeljna inflacija (%)
Napomena: prikazuje kretanje odabrane skupine u Hrvatskoj u odnosu na europodručje, dakle je li pojedina skupina poskupljivala brže ili sporije. Oba niza su harmonizirani indeks (HICP), pa su izravno usporedivi; nacionalni IPC nije usporediv s europodručjem zbog drugog obuhvata stanovništva. Europodručje označava ponderirani prosjek 21 države članice, uz Bugarsku koja je euro uvela 1. siječnja 2026. (Eurostatov agregat EA21).
ponderi HICP po glavnim kategorijama (% ukupne košare), HR vs EU 27
Napomena: Ponderi pokazuju relativnu važnost pojedine kategorije u prosječnoj potrošnji kućanstva. Hrvatska ima veći udio hrane i energije, te manji udio usluga u odnosu na EU prosjek.
Izvor: Eurostat (prc_hicp_aind, coicop = CP00, unit = RCH_A_AVG, freq = A + prc_hicp_minr, coicop18 = TOT_X_NRG_FOOD, unit = RCH_A, freq = M, geo = HR); obrada cro-stat.com
Inflacija (HICP)
prosječna godišnja stopa promjene (%)
Europodručje ovdje označava ponderirani prosjek 20 država članica, isključujući Bugarsku (Eurostatov agregat EA20). Bugarska je euro uvela 1. siječnja 2026., pa će biti uključena kad Eurostat objavi godišnje podatke za 2026. i uvede agregat EA21. Tada će se i povijesna serija revidirati.